Home O Dzematu Biti Clan? Odbor Vjeronauka Vaktija Kontakt Linkovi
 Pretraga: u stranice van stranice Zadnje dodano: 17/06/2013 - 23:05 10 last posted articles Postavi ovu stranicu kao vasu pocetnu stranicu e-mail

izbornik

   Iz Dzemata
   Ostale Teme
   Fetve
   Biseri Mudrosti
   Muslimanka
   Hadz
   Kurban
   Zekat
   odbor

Galerija

Fotogalerija

Ms

Knjiga posjete

ml

Ukoliko povremeno želite primati obavještenja i aktuelnosti vezane za Dzemat Selam Rotterdam, unesite vašu e-mail adresu: 

Prijavi se
Odjavi se

Imami

 

 

 

Bozija milost prema zenama
Rating: 5 / 5 (4 votes)   Verzija za printanje Poslati email prijatelju Diskutuj ovaj clanak
Objavljeno: 26/08/2007 - 01:07
• Bog nam u Kur’anu kaže da je ljudskim bićima dao “slavu” (Kur’an, 23;71). On daje prosperitet svima koji praktikuju islamski moral i koji slijede put koji je On objavio u Kur’anu. A jedini način na koji neke žene mogu pobjeći od svih problema kojima se izlažu u neukim društvima i na koji mogu dobiti poštovanje koje zaslužuju, nalazi se u Kur’anu, objavljenom našem Poslaniku (s.a.w.s.) da bi ljudska bića našla put iz mraka do svjetlosti.

U mnogim kur’anskim ajetima, Bog štiti žene i brani njihova prava, otklanja pogrešne ideje o ženama u sadašnjim neukim društvima, i garantuje im status poštovanja u društvu. Kur’an nam kaže da mjera vrijednosti ljudskog biæa pred Bogom nije u rodu; nego u strahu od Boga, u vjeri, moralnom savršenstvu, iskrenosti prema Bogu i pobožnosti. Svi ovi ajeti su dokaz Božije neuporedive velikodušnosti prema ženama.

O LJUDI, MI VAS OD JEDNOG ÈOVJEKA I JEDNE ŽENE STVARAMO I NA NARODE I PLEMENA VAS DIJELIMO DA BISTE SE UPOZNALI. NAJUGLEDNIJI KOD ALLAHA JE ONAJ KOJI GA SE NAJVIŠE BOJI, ALLAH, UISTINU, SVE ZNA I NIJE MU SKRIVENO NIŠTA. (Kur’an, 49:13)

O SINOVI ADEMOVI, DALI SMO VAM ODJEÆU KOJA ÆE POKRIVATI STIDNA MJESTA VAŠA, A I RASKOŠNA ODIJELA, ALI, ODJEÆA ÈESTITOSTI, TO JE ONO NAJBOLJE. - TO SU NEKI ALLAHOVI DOKAZI DA BI SE ONI OPAMETILI. (Kur’an, 7:26)

Na drugim mjestima u Kur’anu, Bog kaže “A ZA DOBRO KOJE UÈINITE ALLAH ZNA.
I ONIM, ŠTO VAM JE POTREBNO ZA PUT, SNABDIJTE SE.
A NAJBOLJA OPSKRBA JE BOGOBOJAZNOST. I MENE SE BOJTE, O RAZUMOM OBDARENI! (Kur’an, 2:197).

On nam kaže da najbolji kvalitet koje ljudsko biæe može posjedovati jeste pobožnost. Dakle, pobožnost je osobina koja ljudima daje njihovu osnovnu vrijednost i superiornost pred Bogom.

U Kur’anu, Bog kaže: “ONIMA KOJI MILOSTINJU BUDU UDJELJIVALI I ONIMA KOJE JE BUDU UDJELJIVALE, I KOJI DRAGE VOLJE ALLAHU BUDU ZAJAM DAVALI - MNOGOSTRUKO ÆE SE VRATITI I NJIH ÈEKA NAGRADA PLEMENITA.” (Kur’an, 57:18)

Ovaj ajet podsjeæa i žene i muškarce da æe dobiti istinsku nagradu najviše èasti ako budu živjeli moralnim životom kako je Bog odredio. Žene i muškarci imaju razlièite fizièke karakteristike, ali to nije razlog da ijedno od njih bude superiornije u odnosu na drugo. U drugom ajetu, Bog kaže da je bogatstvo postalo mjera superiornosti za neke ljude, ali je bolje da tražimo od Boga velikodušnost:

I NE POŽELITE ONO ÈIME JE ALLAH NEKE OD VAS ODLIKOVAO. MUŠKARCIMA PRIPADA NAGRADA ZA ONO ŠTO ONI URADE, A ŽENAMA NAGRADA ZA ONO ŠTO ONE URADE.
I ALLAHA IZ IZOBLJA NJEGOVA MOLITE. - ALLAH, ZAISTA, SVA DOBRO ZNA! (Kur’an, 4:32)

U Kur’anu, Bog nam je rekao šta se treba uèiniti da bi se zaštitile i èuvale žene u društvu i da bi im se odalo poštovanje koje zaslužuju. Sve ove mjere su u interesu žena, da im se ne bi èinila nepravda ili ih se ugnjetavalo.

U Kur’anu, Bog je èovjeèanstvu pokazao istinski put i ukazao na pogrešne postupke nevjerovanja. Prema islamskom moralu, nije važno roditi se kao muško ili žensko, veæ je važno biti privržen Bogu dubokim vjerovanjem i strahom. Pažljiva pokornost Božijim naredbama i zabranama znaèi pokušavati živjeti u skladu sa moralnim uèenjem Kur’ana. Ovakva liènost je istinska vrijednost èovjeka pred Bogom.

U Kur’anu, Bog objašnjava osnovne osobine koje svaki vjernik mora posjedovati, bilo muško ili žensko:

A VJERNICI I VJERNICE SU PRIJATELJI JEDNI DRUGIMA: TRAŽE DA SE ÈINE DOBRA DJELA, A OD NEVALJALIH ODVRAÆAJU, I MOLITVU OBAVLJAJU I ZEKAT DAJU, I ALLAHU I POSLANIKU NJEGOVU SE POKORAVAJU. TO SU ONI KOJIMA ÆE SE ALLAH, SIGURNO, SMILOVATI. - ALLAH JE DOISTA SILAN I MUDAR. (Kur’an, 9:71)

Žene i muškarci æe odgovarati za obožavanje, život u skladu sa moralnim uèenjem Kur’ana, podsticanje drugih da èine dobro, a odvraæanje od zla i izvršavanje svih naredaba i propisa u Kur’anu. Bog je obeæao dati svim ljudima, i muškarcima i ženama, “sposobnost da rastavljaju istinu od neistine” (Kur’an, 8:29). Zauzvrat vjerovanju i iskrenosti ljudi, Bog æe upuæivati sve individue na svakom polju života i uputiti ih na pravi put ka Sebi. On æe im pomoæi da donose prave odluke i da se ponašaju pravilno; i On æe im dati inteligenciju, razumijevanje i percepciju. Dakle, inteligencija nema veze sa rodom; ona dolazi potpuno iz straha od Boga i iskrene privrženosti i bliskosti sa Njim.

Svaka žena ili muškarac koji se ponaša u skladu sa inteligencijom koju dobije iz vjere može nadmašiti mnoge druge i postiæi sreæu u životu. Ovo zavisi potpuno od volje, predanosti i odluènosti osobe. Prema islamskom moralu, nijedan vjernik neæe sebe smatrati savršenim na bilo koji naèin. Umjesto toga, uvijek æe težiti da bude inteligentniji, sposobniji, odgovorniji, da stalno razvija svoju liènost i da bude uspješniji u voðenju moralnog života. Kolikogod može, ulagat æe sve napore da razvije sebe na svakom polju.

U Kur’anu, Bog kaže da Ga vjernici mole da budu primjeri dobre liènosti onima oko sebe:

[A ROBOVI MILOSTIVOG SU] I ONI KOJI GOVORE: "GOSPODARU NAŠ, PODARI U ŽENAMA NAŠIM I DJECI NAŠOJ RADOST I UÈINI DA SE ÈESTITI NA NAS UGLEDAJU!" (Kur’an, 25:74)

Ženi muslimanki koja daje sve od tebe u svemu i koja teži da bude dobar primjer svima svojom liènošæu, moralnom èestitošæu i voljom, Bog æe dati i visoku poziciju u društvu. Takva žena izvršava svaku dužnost na najbolji moguæi naèin, donosi primjerene odluke, nalazi najbolja rješenja za probleme i primjenjuje najbolje mjere.

Možemo vidjeti da su prema moralnoj praksi islama muškarci i žene potpuno jednaki u društvu. Putem Kur’ana, Allah Milostivi je poništio sve razlike koje neuki sistemi vjerovanja èine izmeðu muškaraca i žena; i naredio je da se ženama da vrijednost koju one zaslužuju. Ovo sve zavisi potpuno od snage vjerovanja muškaraca – i žena – u Boga, kao i od njihovog moralnog karaktera i odgovornosti koje nose. Stoga, žene koje prihvate islamski moral se nikad ne moraju boriti za jednakost sa muškarcima; ulaze, umjesto toga, u moralno “takmièenje” vrijednosti. U takmièenju dobrote, vjernici moraju uložiti sve od sebe da zasluže Božije zadovoljstvo u svakom momentu svog života.

Sa ovim ciljem na umu, oni se bore na takmièenju dobrote da postanu osoba najbliža Bogu i osoba koju Bog najviše voli. Meðutim, ovo takmièenje je iskljuèivo u cilju Božijeg zadovoljstva. Bog kaže u Kur’anu da je jedna od glavnih osobina vjernika koja ih izdiže na ovom i na onom svijetu jeste njihov trud da postignu taj cilj:

ONI HITAJU DA ÈINE DOBRA DJELA, I RADI NJIH DRUGE PRETIÈU. (Kur’an, 23:61)

MI ÆEMO UÈINITI DA KNJIGU POSLIJE NASLIJEDE ONI NAŠI ROBOVI KOJE MI IZABEREMO; BIÆE ONIH KOJI ÆE SE PREMA SEBI OGRIJEŠITI, BIÆE ONIH ÈIJA ÆE DOBRA I LOŠA DJELA PODJEDNAKO TEŠKA BITI, I BIÆE I ONIH KOJI ÆE, ALLAHOVOM VOLJOM, SVOJIM DOBRIM DJELIMA DRUGE NADMAŠITI - ZA TO ÆE VELIKU NAGRADU DOBITI. (Kur’an, 35:32)

U drugom ajetu, Bog nas podsjeæa da se nikome – bio muškarac ili žena – neæe uèiniti nepravda ni na ovom ni na onom svijetu, nego æe svi dobiti taèno ono što zaslužuju:

ONOME KO ÈINI DOBRO, BIO MUŠKARAC ILI ŽENA, A VJERNIK JE, MI ÆEMO DATI DA PROŽIVI LIJEP ŽIVOT I DOISTA ÆEMO IH NAGRADITI BOLJOM NAGRADOM NEGO ŠTO SU ZASLUŽILI. (Kur’an, 16:97)

Sve ove stvari su dokaz milosti koje Bog pokazuje prema Svojim vjernim robovima. U društvima gdje se ne praktikuju moralna uèenja Kur’ana, žene se još uvijek tretiraju kao graðani drugog reda. Ali pošto je Bog “Samilosni”, On štiti sve žene i daje im slavu i poèast.




Napisao: HARUN YAHYA
Prijevod: L.S.

 

 

 


Novi Takvim
• Cijena € 6
Prva hutba Reisu-l-uleme u Ramazanu 1430.
• Sarajevo, 21. avgust 2009. (MINA) - Danas je reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić imamio džumu namaz u Gazi Husrev begovoj džamiji u Sarajevu i održao prvu ramazansku hutbu u ovom Ramazanu. MINA u cjelosti prenosi hutbu Reisu-l-uleme :
Hutba reisu-l-uleme o Palestini
• (Mina, 02. 01. 2009). Danas je reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić održao hutbu u Gazi Husrev-begovoj džamiji posvećenu Palesetini, a u povodu izraelske opsade pojasa Gaze, gdje je zatočeno više od milion ljudi. Tim povodom organizovana je sergija pomoći palestinskom narodu u svim džamijama u domovini i dijaspori. Sergija će biti organizovana i sljedećeg petka iza džuma-namaza. U današnjoj hutbi reisu-l-ulema je rekao:
Sta je zivot
• Upitao je unuk svoga dedu: „Dedo, reci mi sta je zivot?“ “Zivot je vrijeme izmedju ezana i namaza.” – odgovorio je dedo unuku. Medjutim, djecaka odgovor nije zadovoljio pa je dalje pitao: “Kako to? Pa zivot nije tako kratak?!” Dedo mu je na to rekao: “Da, da, moje dijete, zivot je zaista tako kratak…“ te je nastavio govoriti: „Postoji ezan bez namaza, a isto tako postoji namaz bez ezana, a zivot se odvija upravo izmedju toga dvoga.”
Ruh i nefs u Kur’anu
• Fenomenom duše bavili su se veliki alimi i napisali tomove knjiga. Kur’ an nam govori da je naše znanje o duši ograničeno jer duša pripada svijetu gajba, ona je nadosjetilna supstanca koja, jednostavno, izmiče ljudskom razumu. Svaki čovjek nosi u sebi taj Božiji dar, svjestan više ili manje da ima dušu u sebi. Kada se rađa ljudsko biće noseći u sebi taj Božiji dar, ono zaplače ukazujući da je živo, srce radi ali i duša mu dašak života daje. Opet kada umire, prvo duša izlazi, vraća se svom Stvoritelju, a potom srce prestaje sa radom. Tijelo je beživotno, ono što ga čini živim nedostaje mu, pa zato i kažemo da je mrtvo.

MonTueWedThuFriSatSun
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

Kviz

Dr. Mustafa ef. Ceric U religiji nema prisile
• U julu 1995. godine su srpske jedinice u Srebrenici pobile, za nekoliko dana, 10.000 naših ljudi, bespomocnih ljudi, koji su navodno trebali biti zašticeni kroz holandske plave kacige.
101 pitanje Alija Izetbegovic
• Volim i Sidrana i Latica, ali mi je Avdo blizi; Najvise sam se uplasio kada je srusen Stari most, a ne znam sta je teze, voditi drzavu ili zivjeti od penzije;
VOLIO BIH DA NIJE TAKO, ALI MUSLIMANI SU U POZICIJI ŽRTVE
• Prenosimo integralni sadržaj intervjua koji je dr. Mustafa ef. Cerić, reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, dao novinaru Oslobođenja Azharu Kalamujiću. Napominjemo da su naslov kao i međunaslovi intervjua postavljenog na našem portalu redakcijski

Uvod u islam, Dr. Muhammed Hamidullah

Cujem sum prijatelja ne vidim

 

Home O Dzematu Biti Clan? Odbor Vjeronauka Vaktija Kontakt Linkovi
  • – © 2008 – Webdesign door Sanel Humackic –